Fra Ilija Starčević, prosvjetitelj, graditelj i političar

 Piše: Anto Pranjkić

Među najznamenitije franjevce Bosne Srebrene u 19. stoljeću spada i fra Ilija Starčević (1794. – 1845.), čija se djelatnost i zauzimanje za čovjeka ogledala u nekoliko pravaca: fra Ilija je imao poseban dar za graditeljstvo, povjest ga posebno štuje kao prosvjetitelja i promicatelja školstva, a priznata mu je bila i osobita politička i rodoljubna djelatnost.

Graditelj

Na graditeljskom planu, fra Ilija je poznat po obnovi Samostana u Kraljevoj Sutjesci te po izgradnji katoličke crkve u Tolisi. No, najveću pozornost fra Ilija je zaslužio zbog svoje zauzetosti za unaprijeđenje školstva u Posavini. Tako je davne 1823. otvorio prvu osnovnu školu u Tolisi, gdje je bio i prvi učitelj, i kojom je, piše fra Roko Špionjak, udario temelje svjetovnim osnovnim školama u seoskim sredinama BiH. O tome u svom djelu Spomenici kulturnog rada franjevaca Bosne srebreničke u izdanju iz 1927. na stranicama 326. -331. Fra Julijan Jelenić, piše: Poznati bosanski fratar Ilija Starčević (1794. – 1845.) podigao je u Bosni prvu katoličku školsku zgradu na bosanskom zemljištu(1823.). U prvoj školi Starčević je bio i učitelj, prvi nadzornik, ali i osoba bez koje se ništa nije moglo niti znalo uraditi. Kao definitor Bosne Srebrene znao je zagrijati odličnije franjevce, a osobito članove redodržavništva za podizanje pučkih škola. Odatle 31. ožujka 1830. i šalje starješine kreševskog, fojničkog i sutješkog samostana da preko Namik-paše pošalju molbu sultanu Muhamedu II. kako bi im se, između ostalog, dopustilo da mogu prema potrebi otvarati trivijalne škole poput Srba i Grka. Dok je živio Starčević ostajala je i toliška škola, a čim je on sklopio oči, zamrije i ova jedina. Mnogi učenici iz ove škole otišli su u samostan sutješki i kasnije postali čestiti radnici za red, vjeru i Domovinu.

Političar

Velike zasluge fra Ilije Starčevića ogledaju se i u njegovom gotovo cjeloživotnom političkom i rodoljubnom djelovanju. Fra Ilija je za života glasio za čovjeka koji je surađivao s austrijskim vlastima i tako pripomagao boljitku života kršćana-katolika na ovim prostorima. Često je razgovarao s Husein-Begom Gradaščevićem zalažući se za bosanske katolike. Fra Ilija je i jedan od rijetkih nositelja velikog priznanja baruna Siegenthala, koji mu je 1824. darovao zlatni sat. Povijest bilježi da je fra Ilija bio jedan od rijetkih ljudi, koji su istovremeno imali dobru vezu i s austrijskim dvorom i turskim predstavnicima vlasti.

Franjevac

Uistinu bi bio veliki grijeh govoriti o fra Iliji Starčeviću a ne spomenuti njegovo zauzimanje za franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu, jer se on često zauzimao za nju, a ne rijetko je i sam preuzimao velike odgovornosti za boljitak iste. Jedno vrijeme obnašao je i dužnost generalnog vizitatora Bosne Srebrene. Ovaj dio života velikog franjevca fra Ilije Starčevića ponajbolje je opisao fra Jako Baltić u svom Godišnjaku od događaja i promine vrimena u Bosni 1754. – 1882. godine, a kojega je izdala biblioteka Iz Bosne Srebrene 2003. godine. Ove godine navršit će se 220 godina od rođenja ovog velikog rodoljuba te se nadamo da će obljetnica biti dostojno i obilježena, kako u njegovom rodnom Donjem Rahiću, tako i u Tolisi gdje ostavio neizbrisiv trag i tako zadužio cijelu Posavinu i katolike u njoj.